Udžbenički ciklus traje oko 28 dana, ali retko kome on ide „kao sat“. Dužina ciklusa razlikuje se među ženama i kod iste žene iz meseca u mesec — određeno kolebanje je uobičajeno i samo po sebi ne znači bolest.

Postoje periodi života kada je neredovnost čak tipična: prve godine posle prve menstruacije (ritam ciklusa još može da se ustaljuje), period posle porođaja i dojenje, kao i perimenopauza, odnosno godine promena pre menopauze. Ritam krvarenja menjaju i stres, putovanja, infekcije (prehlada), bolest, intenzivan fizički napor, dijeta sa ograničenjem kalorija — i veoma često hormonska kontracepcija: tada krvarenja postaju neredovna, oskudna ili nestaju. Ako koristiš kontracepciju ili druge lekove koji utiču na ciklus, promena krvarenja je pre svega tema za razgovor o leku — a ne razlog da ga samostalno prekineš.

Kada vredi zakazati pregled? Jednostavno pravilo: kada se nešto jasno promenilo u odnosu na tvoj dosadašnji obrazac ili kada te neredovnost brine ili ometa tvoje planove (npr. pokušaje da zatrudniš). Ne moraš da dostigneš nikakav prag niti da išta „dokazuješ“ — dovoljno je da ispričaš kako je bilo i kako je sada. Na pregledu često pomaže jedan podatak: datum prvog dana poslednje menstruacije; ako želiš, možeš da zapisuješ i datume sledećih krvarenja.

U svakom slučaju prijavi lekaru: krvarenja između menstruacija, krvarenje posle seksualnog odnosa, svako krvarenje posle menopauze — a ako menstruacija izostane i trudnoća je moguća, prvo uradi test na trudnoću.

Hitna pomoć: veoma obilno krvarenje sa slabošću, vrtoglavicom ili lošim opštim stanjem situacija je u kojoj treba hitno kontaktirati lekara, a ne pregled koji tek treba planirati.

Izvori: NHS — Irregular periods