Ciklus „iz udžbenika” traje oko 28 dana, ali rijetko ga tko ima „kao sat”. Duljina ciklusa razlikuje se među ženama, a i kod iste žene iz mjeseca u mjesec — određena je promjenjivost uobičajena i sama po sebi ne znači bolest.

Postoje životna razdoblja u kojima je neredovitost upravo tipična: prve godine nakon prve menstruacije (ciklusi se mogu „ustaljivati” i do dvije godine), vrijeme nakon poroda i razdoblje dojenja te perimenopauza, odnosno godine promjena koje prethode menopauzi. Ritam krvarenja mijenjaju i stres, putovanja, infekcije (prehlada), bolest, intenzivan tjelesni napor, prehrana s jako smanjenim unosom kalorija — a vrlo često i hormonska kontracepcija: krvarenja tada postaju neredovita, oskudna ili izostaju. Ako uzimaš kontracepciju ili druge lijekove koji utječu na ciklus, promjena krvarenja prije svega je tema za razgovor o lijeku — a ne razlog da ga sama prestaneš uzimati.

Kada se vrijedi naručiti? Jednostavno pravilo: kada se nešto jasno promijenilo u odnosu na tvoj dosadašnji obrazac, ili kada te neredovitost zabrinjava ili ti otežava planove (npr. pokušaj začeća). Ne moraš zadovoljiti nikakav prag ni išta „dokazivati” — dovoljno je reći kako je bilo i kako je sada. Na pregledu obično koristi jedan podatak: datum prvog dana posljednje menstruacije; ako želiš, možeš bilježiti i datume sljedećih krvarenja.

Bez obzira na sve ostalo, liječniku prijavi: krvarenje između menstruacija, krvarenje nakon spolnog odnosa, svako krvarenje nakon menopauze — a ako menstruacija izostane i trudnoća je moguća, prvo napravi test na trudnoću.

Hitna pomoć: vrlo obilno krvarenje uz slabost, vrtoglavicu ili loše osjećanje situacija je za hitan kontakt s liječnikom, a ne za pregled planiran tek za kasnije.

Izvori: [1] NHS — Irregular periods; [2] NHS inform — Irregular periods.