Udžbenički ciklus traje oko 28 dana, ali malo ko ga ima „kao sat”. Dužina ciklusa razlikuje se među ženama i kod iste žene iz mjeseca u mjesec — određena varijabilnost je uobičajena i sama po sebi ne znači bolest.
Postoje periodi života kada je neredovnost čak tipična: prve godine nakon prve menstruacije (ritam ciklusa se možda još stabilizuje), vrijeme nakon porođaja i dojenje te perimenopauza, odnosno godine promjena koje prethode menopauzi. Ritam krvarenja mijenjaju i stres, putovanja, infekcije (prehlada), bolest, intenzivan fizički napor, dijeta s ograničenjem kalorija — i, vrlo često, hormonska kontracepcija: tada krvarenja postaju neredovna, oskudna ili izostaju. Ako koristiš kontracepciju ili druge ljekove koji utiču na ciklus, promjena krvarenja je prije svega tema za razgovor o lijeku — a ne razlog da ga sama prestaneš uzimati.
Kada vrijedi zakazati posjetu? Jednostavno pravilo: kada se nešto jasno promijenilo u odnosu na tvoj dosadašnji obrazac ili kada te neredovnost brine ili ometa planove (npr. pokušaje da zatrudniš). Ne moraš ispuniti nikakav prag niti išta „dokazivati” — dovoljno je ispričati kako je bilo i kako je sada. Na posjeti često pomaže jedna informacija: datum prvog dana posljednje menstruacije; ako želiš, možeš bilježiti i datume narednih krvarenja.
Bez obzira na sve, prijavi ljekaru: krvarenja između menstruacija, krvarenje nakon seksualnog odnosa, svako krvarenje nakon menopauze — a ako menstruacija izostane, a trudnoća je moguća, prvo uradi test na trudnoću.
Hitna pomoć: veoma obilno krvarenje sa slabošću, vrtoglavicom ili lošim opštim stanjem situacija je za hitan kontakt s ljekarom, a ne za posjetu koja se tek planira.
Izvori: NHS — Irregular periods