Ne postoji nešto poput „norme” obilnosti menstruacije s kojom se treba porediti. Menstruacije se razlikuju među ženama, pa i kod iste žene u različitim periodima života. Zato najvažnije pitanje nije „koliko bi trebalo da krvarim?”, već: da li mi krvarenje remeti život?
Znaci da je menstruacija obilna su, na primjer: uložak ili tampon se natopi otprilike svakog sata nekoliko sati zaredom; potrebna ti je dvostruka zaštita (tampon i uložak istovremeno); pojavljuju se veliki ugrušci; krvarenje traje duže od sedmice; dešava se da procuri na odjeću ili posteljinu; u dane krvarenja odustaješ od posla, izlazaka ili uobičajenih aktivnosti. Ako ti to zvuči poznato, vrijedi zakazati posjetu. Ne zato što se sigurno dešava nešto loše, već zato što se takva krvarenja mogu i treba ispitati, a često i ublažiti.
Važno je i ovo: dugotrajan veliki gubitak krvi može s vremenom dovesti do anemije — zato je ponekad prate stalni umor i slabost. To je još jedan razlog da o obilnim menstruacijama kažeš ljekaru, a ne da ih zanemariš.
Prije posjete vrijedi prikupiti nekoliko zapažanja: koliko dana traje krvarenje, koliko često mijenjaš higijenska sredstva i šta ti otežava u svakodnevnom životu. Kratke bilješke pomažu da zapamtiš detalje i preneseš ljekaru ono što ti je važno. Ipak, ne moraš imati potpun zapis — ispričaj šta si primijetila i ne odlaži posjetu zato što nemaš bilješke.
Posebno pravilo: krvarenje ili tačkasto krvarenje nakon seksualnog odnosa, između menstruacija ili nakon menopauze uvijek prijavi ljekaru — bez obzira na to kakve su ti menstruacije.
Hitna pomoć: veoma obilno krvarenje sa slabošću, vrtoglavicom, osjećajem gubitka svijesti, nesvjesticom ili jakim bolom situacija je za hitan kontakt s medicinskom pomoći.
Izvori: NHS — Heavy periods · NICE NG88